prolaz venere 2004.

AKTIVNOSTI I PROMATRANJA

PROLAZ VENERE ISPRED SUNCA

8. LIPNJA 2004.

Evo dočekali smo jednu vrlo rijetku astronomsku pojavu, prolaz Venere ispred Sunca. To je pojava tako rijetka da je nitko tko je danas živući nije uspio vidjeti jer se zadnji put desila 1882. godine, dakle u 20 stoljeću nije bilo niti jednog prolaza Venere. Danas kad raspolažemo moćnom tehnikom u stanju smo temeljito proučiti ovu pojavu. -Kako nastaje prolaz ili kako ga još nazivamo tranzit Venere? -Venera je unutarnji planet i stoga svako 584 dana se nađe između Zemlje i Sunca. Taj položaj nazivamo donja konjunkcija. No njen prolaz nismo u mogućnosti vidjeti pri svakoj donjoj konjunkciji. To je zbog toga što je Venerina staza nagnuta pa Venera nekad «proleti» ispod, a nekad iznad Sunca. Prolazi Venere događaju se dvaput u razmaku od 8 godina pa ih nakon toga ne vidimo više od 100 godina. Slijedeći prolaz će se zbiti 2012 godine, ali neće u cijelosti biti vidljiv iz Hrvatske, stoga nam je ovo bila jedinstvena prilika. Prolaz je počeo ujutro u 07.15. Već u 06.30. postavio sam opremu za promatranje. Prijatelj Denis je došao sa svojim 150mm f9 dobsonom kojeg je sam napravio, a ja sam mu izbrusio zrcalo. Denis je radio projekciju Sunca na zaslon. Rođak Ante mi je bio pomoćnik. Goran je došao malo kasnije. Od opreme sam koristio teleskop 150mm f8 kućne izrade i teleskop Bresser 76mm f9.21 njemačke proizvodnje. Oba su teleskopa imala mylar foliju kao filter za Sunce. Preko tih teleskopa sam snimao tranzit Venere.

Ante, Gogi i ja uz opremu; -Denisov teleskop je ovaj na stalku,

a moj je naslonjen na zid. Iza nas je Bresser reflektor 76/700mm na stativu

S nestrpljenjem smo čekali pojavu Venerine crne pločice na blještavoj Sunčevoj ploči. Baš u predviđeno vrijeme to se i dogodilo.

početak tranzita: sasvim dolje lijevo na rubu sunčeva diska

vidi se kako je Venera «zagrizla»

efekt kapljice

Isto kao i Zemlja i Venera ima atmosferu. Zbog toga se Venera vidi kao da je spojena sa Sunčevim rubom u trenutku kada u potpunosti dođe na Sunčev disk pa stoga izgleda kao kapljica koja strši s ruba Sunčevog diska prema njegovom središtu. To se zove efekt kapljice.